Gosti iz prošlosti - Viktor Igo
subota, 03. dec 2016, 13:05
"Ovaj vek ima samo jednog klasičnog pisca, jednog jedinog, razumete li? To sam ja. Ja sam čovek koji u naše doba najbolje zna francuski." Tako je govorio Viktor Igo kada je bio na vrhuncu slave.
Za "Ode" i "Balade", objavljene 1822. godine, Viktora Igoa kralj je nagradio godišnjom apanažom od hiljadu franaka i Legijom časti. Pred premijeru komada "Ernani" ushićeni romantičari došli su u pozorište još u jedan sat popodne, zauzeli celu salu i uz hranu i piće čekali da se podigne zavesa. Godinu dana kasnije Igo piše svoj prvi veliki roman "Bogorodičina crkva u Parizu". Još sve sveske romana "Jadnici" nisu ni došle do čitalaca, kada je 24. maja 1862. izdavač napisao Igou: "Vratio sam se u Pariz i juče sam bio u ognju bitke prisustvujući i učestvujući u ovom ogromnom trijumfu koji je dočekao Kozetu i Marijusa. To nije više bio samo uspeh, to je bio zanos celog sveta. Jadnici postaju i već su sada najblistaviji uspeh ovog stoleća, a možda i svih književnosti."
Revolucionarnu 1848. godinu Viktor Igo dočekao je kao akademik, imao je titulu pera i mesto u Gornjem domu Parlamenta. Kada je 2. decembra 1851. godine Luj Napoleon izvršio državni udar, Igo se pridružio republikancima. Četvrtog dana narodni otpor je slomljen, a vlast je objavila ukaz kojim se 66 narodnih predstavnika progoni iz Francuske. Među njima bio je i Viktor Igo... U izgnanstvu je proveo devetnaest godina.
Viktor Igo je bio protiv smrtne kazne i ropstva, zalagao se za ruske revolucionare, ustajao je protiv osvajačke politike velikih sila, hrabrio je ustanike u Grčkoj, dva puta je predsedavao Svetskom kongresu prijatelja mira, a 29. avgusta 1876. godine, dva meseca po izbijanju Prvog srpsko-turskog rata, objavio je protestni članak pod naslovom "Za Srbiju".
Kada je Viktor Igo ulazio u osmu deceniju života, u Parizu je održana jedna od najvećih svečanosti u francuskoj istoriji. Piscu je najpre uručena vaza iz Sevra, poklon koji tradicionalno dobijaju samo suvereni, a potom je kraj Igoovog doma prošlo 50 hiljada dečaka i devojčica iz svih pariskih škola. Od podneva, uz zvuke Marseljeze, pisac je s prozora otpozdravljao povorci od pola miliona Francuza i stranih gostiju. Da bi pozdravili Igoa, koga su od milošte zvali Zvonik, Himalaji, Mon Blan i Vulkan, koračali su čitavih 6 sati...
U "Gostima iz prošlosti" - francuski pisac Viktor Igo.
Autor i urednik emisije: Mirjana Blažić
Radio Beograd 1, 13.05
http://www.rts.rs/page/radio/sr/story/23/radio-beograd-1/2547468/.html
"Ovaj vek ima samo jednog klasičnog pisca, jednog jedinog, razumete li? To sam ja. Ja sam čovek koji u naše doba najbolje zna francuski." Tako je govorio Viktor Igo kada je bio na vrhuncu slave.
Za "Ode" i "Balade", objavljene 1822. godine, Viktora Igoa kralj je nagradio godišnjom apanažom od hiljadu franaka i Legijom časti. Pred premijeru komada "Ernani" ushićeni romantičari došli su u pozorište još u jedan sat popodne, zauzeli celu salu i uz hranu i piće čekali da se podigne zavesa. Godinu dana kasnije Igo piše svoj prvi veliki roman "Bogorodičina crkva u Parizu". Još sve sveske romana "Jadnici" nisu ni došle do čitalaca, kada je 24. maja 1862. izdavač napisao Igou: "Vratio sam se u Pariz i juče sam bio u ognju bitke prisustvujući i učestvujući u ovom ogromnom trijumfu koji je dočekao Kozetu i Marijusa. To nije više bio samo uspeh, to je bio zanos celog sveta. Jadnici postaju i već su sada najblistaviji uspeh ovog stoleća, a možda i svih književnosti."
Revolucionarnu 1848. godinu Viktor Igo dočekao je kao akademik, imao je titulu pera i mesto u Gornjem domu Parlamenta. Kada je 2. decembra 1851. godine Luj Napoleon izvršio državni udar, Igo se pridružio republikancima. Četvrtog dana narodni otpor je slomljen, a vlast je objavila ukaz kojim se 66 narodnih predstavnika progoni iz Francuske. Među njima bio je i Viktor Igo... U izgnanstvu je proveo devetnaest godina.
Viktor Igo je bio protiv smrtne kazne i ropstva, zalagao se za ruske revolucionare, ustajao je protiv osvajačke politike velikih sila, hrabrio je ustanike u Grčkoj, dva puta je predsedavao Svetskom kongresu prijatelja mira, a 29. avgusta 1876. godine, dva meseca po izbijanju Prvog srpsko-turskog rata, objavio je protestni članak pod naslovom "Za Srbiju".
Kada je Viktor Igo ulazio u osmu deceniju života, u Parizu je održana jedna od najvećih svečanosti u francuskoj istoriji. Piscu je najpre uručena vaza iz Sevra, poklon koji tradicionalno dobijaju samo suvereni, a potom je kraj Igoovog doma prošlo 50 hiljada dečaka i devojčica iz svih pariskih škola. Od podneva, uz zvuke Marseljeze, pisac je s prozora otpozdravljao povorci od pola miliona Francuza i stranih gostiju. Da bi pozdravili Igoa, koga su od milošte zvali Zvonik, Himalaji, Mon Blan i Vulkan, koračali su čitavih 6 sati...
U "Gostima iz prošlosti" - francuski pisac Viktor Igo.
Autor i urednik emisije: Mirjana Blažić
Radio Beograd 1, 13.05
http://www.rts.rs/page/radio/sr/story/23/radio-beograd-1/2547468/.html
Category
🦄
Creativity